Način vodosnabdijevanja i vrste vodnih objekata?
Način vodosnabdijevanja:
1. Zahvatanje atmosferske vode:
- Cisterne ili čatrnje.
2. Zahvatanje podzemne vode: Read More
Zašto i kako da čuvamo vodu?
Manjak čiste vode za ljude, a i prirodu postaje sve veći.
Više od jedne milijarde ljudi nema pristup čistoj i pitkoj vodi, a čak dvije milijarde nemaju adekvatno riješene sanitarije niti imaju struju. Read More
Zašto nam je voda neophodna?
Voda je tečnost bez mirisa i ukusa koja je prisutna skoro svuda: u okeanima, morima, rijekama, jezerima, gasovita u oblacima, zamrznuta u glečerima ili u velikim podzemnim bazenima ispod krečnjačkih stijena.
Ovu vodu neprestano koristi živi svijet koji bez nje ne može da živi. Ljudsko tijelo čini 72 odsto vode, pri čemu ono stalno unosi i izbacuje nove količine. Voda je presudna za metabolizam u organizmu, pošto omogućuje varenje i kasnije rastvaranje hrane u ćelijama, ali i čišćenje ćelija od otpada. Smatra se da bi svakog dana u tijelo trebalo uneti oko osam čaša vode, ali to nije naučno potkrepljeno pošto mnogi ljudi piju znatno manje vode.
Kako bi zadovoljila svoje ogromne potrebe za vodom, ljudska civilizacija vodu crpe ispod zemlje, iz rijeka, ili iz mora, a potom je vodovodima dovodi u gradove, do stanova i česmi. Sva voda, hemijski posmatrana sačinjena je od istog molekula H2O. Ovo nam govori da je voda sastavljena od dva atoma vodonika (H) i jednog atoma kiseonika (O)..
Kako se distribuira voda?
Zahvatanjem podzemnih voda sa izvorišta ili voda iz vodotoka ili jezera dobija se sirova voda koja se u daljem procesu tretira kako bi se dobila voda za piće. Zahvatanje podzemnih voda najčešće se vrši crpljenjem iz bušenih bunara pomoću bunarskih pumpi koje putem sabirnih cjevovoda dobavljaju sirovu vodu do postrojenja za tretman vode ispod kojih se obično nalaze sabirni rezervoari. Read More
Kako nastaje voda za piće?
Kruženje vode u prirodi nazivamo hidrološkim ciklusom. Isparavanjem sa velikih vodenih površina (okeana, mora, jezera, rijeka i sl.), zemlje i biljaka voda odlazi u gornje slojeve atmosfere gdje se kondenzuje u vidu oblaka, da bi se kao atmosferske padavine (kiša, snijeg) ponovo vratila na zemlju. Read More
Kako nastaje voda?
Voda se u prirodi ne pojavljuje u hemijski čistom obliku, jer na svom putu dolazi u dodir, rastvara i prima različite materije. Od količine i vrste ovih sastojaka zavise karakteristike vode. Prema svojoj prirodi, voda se dijeli na atmosfersku, površinsku i podzemnu.
Atmosferska voda nastaje od padavina kao što su kiša, snijeg i led. Ona sadrži rastvorene gasove sa kojima dolazi u dodir, poput kiseonika i ugljen-dioksida. Od čvrstih materija sadrži nešto prašine i čadi, a u blizini mora i nešto soli.
Površinska voda je ona koja ili leži na površini tla. Ova voda nastaje od atmosferske vode, koja direktno pada na Zemljinu površinu ili one koja se sliva u nju sa površine tla.
Podzemna voda se nalazi ispod površinske zemlje. Nastaje prodiranjem padavina od površinskih vodenih tokova ka tzv. vodonepropusnim slojevima (unutar Zemljine površine) koji se sastoje od gline. Ova voda spada u red čistijih, pa se zbog takvih odlika veoma često koristi za piće.
Šta je to voda?
Voda je hemijsko jedinjenje kiseonika i vodonika. Hemijska formula vode je H2O. Voda je supstanca bez mirisa, ukusa i boje. Temperatura mržnjenja vode je 0°C, a temperatura ključanja je 100°C. Čvrsto agregatno stanje se zove led, a gasovito para. Read More
Zahvatanje podzemne vode
Zahvatanje podzemne vode na prirodnim izvorima
Pri zahvatanju prirodnih izvora i kaptaža mora se držati nekoliko uputa:
- Izvor se zahvata tamo gdje se voda prvi put pojavila.
- Kaptaža treba da je propisno građena od čvrstog materijala.
- Zahvaćena voda prvo ulazi u komoru (kao taložnica) odakle se preko zida preliva u drugu komoru u kojoj je smještena i cijev za odvod viška vode.
- Da je ulaz u kaptažu u vidu šahta.
- Ventilaciona cijev je zaštićena gustom mrežom da se onemogući prodor insekata.
- Vrata na ulazu u komoru moraju biti metalna i obezbjeđena sigurnom bravom.
- Neposredna okolina kaptaže mora biti obezbjeđena žičanom ogradom i štititi se od ulaska neovlaštenih lica, krupne stoke i divljih životinja.
- Područje oko kaptaže zaštititi nabijenim slojem gline i eventualno slojem betona, kako bi se izbjeglo zagađivanje kaptaže površinskim vodama.